Volonteri pišu
Bigoreksija, često zvana i „obrnutom anoreksijom“ (naziv nastao 1994. od istraživača Pope i Katz koji su prvi zamijetili ovaj fenomen) označava stanje u kojem je pojedinac (uglavnom muškog spola) pretjerano fokusiran na mišićavost vlastitog tijela i posjeduje vjerovanje kako nije „dovoljno mišićav“. Opisano stanje sinonim je za „mišićnu dismorfiju“ odnosno iskrivljen doživljaj vlastita tijela pri čemu osoba postaje opsesivnog fokusa na tjelesni izgled, preokupirana mišlju kako je „premala, premršava, nedovoljno mišićava“.
Emocionalno jedenje možemo opisati kao jedenje koje ne služi zadovoljavanju fiziološke gladi, već one emocionalne. Drugim riječima, hrana tijekom emocionalnog jedenja ne zadovoljava fiziološke već psihološke potrebe. Stoga ne čudi da kao najčešći okidač za pojavu epizoda emocionalnog jedenja ili prejedanja ljudi navode neugodne emocije (ljutnja, tuga, stres) koje potom nastoje regulirati unosom hrane, obično baš one koja za njih predstavlja barem kratkotrajnu ugodu, takozvana „comfort food“ (npr.slatko).
O pretilosti najčešće slušamo kao o javnozdravstvenom problemu današnjice. Prema posljednjim statistikama u Hrvatskoj je svaka 5 osoba pretila (HZJZ, 2023), odnosno značajno povišene tjelesne mase. U javnosti se na pretilost najčešće gleda kao na problem sam po sebi (pretilost, gojaznost kao medicinsko stanje, prema klasifikacijskom sustavu MKB 10: poremećaj iz skupine endokrinih,nutricijskih i metaboličkih bolesti) te rizičan faktor za razvoj drugih medicinskih stanja i bolesti (primjerice, pretilost kao prediktor razvoja kardiovaskularnih smetnji).