Simptomi emocionalnog jedenja i pretilosti prisutni su u životima mnogih osoba. Neki se bore s napadima prejedanja pri čemu gube kontrolu nad hranom jedući tzv. zabranjenu hranu u velikim količinama (slatkiši, masna ili slana hrana), drugi pak ne mogu prestati grickati tijekom cijelog dana.

Takve obrasce hranjenja često prati osjećaj srama i krivnje, kao da nešto s osobom ne valja budući da ne uspijeva jesti prema dijetnim pravilima.

Poremećaji hranjenja često su viđeni kao internalizirani i individualni problem koji utječe samo na oboljelu osobu i njeno psihičko i fizičko zdravlje. No, takvi poremećaji utječu na kvalitetu obiteljskog, društvenog pa i partnerskog odnosa. Jedan od glavnih simptoma poremećaja hranjenja je nezadovoljstvo svojim tijelom i tjelesnom težinom, što može dovesti do odbijanja intimnih odnosa. Često osoba ne želi ulaziti u veze jer njezine negativne, opsesivne misli zauzmu cijeli njen život.

Pripremite se za školsku godinu 2026/27, osigurajte edukaciju za provođenje preventivnog programa poremećaja hranjenja u vašoj školi!

Najavljujemo edukaciju za stručne suradnike, profesore i djelatnike u javnom zdravstvu za program prevencije poremećaja hranjenja "Tko je to u ogledalu?" koji se već 14 godina provodi diljem Hrvatske.

Zapeli ste u krugu dijeta i prejedanja, a vaš je odnos prema hrani i tijelu obilježen strahom, krivnjom ili stalnim preispitivanjem “smijem li ovo jesti”? Možda novi ciklus nutricionističke grupe Centra BEA čeka upravo na vas.

Dijelite li hranu na dozvoljenu i zabranjenu?

Osjećate li snažnu napetost kako se približava vrijeme obroka?

Imate li iskustvo držanja dijeta, preskakanja obroka, ali i povremenih prejedanja?

U moru toksičnih poruka vezanih uz hranu i tijelo koje se svakodnevno šire društvenim mrežama, jedna mi je posebno zapela za oko – ona koja kaže da bismo trebali „odvojiti emocije od hrane“. Ta rečenica implicira da bi naš odnos prema hrani trebao biti gotovo matematički: trebamo izračunati koliko našem tijelu treba i disciplinirano mu točno toliko dati. Na prvi pogled to zvuči logično. Iako takav pristup u nekim okolnostima može biti koristan, svodeći hranu isključivo na brojke zaboravljamo važnu činjenicu – emocije i hrana povezani su od samog početka našeg života. 

Mladi su danas vrlo aktivni na društvenim mrežama i dok su mladićima interesi raznoliki, djevojke najviše zanimaju moda i ljepota. One često prate poznate osobe čiji ih životni stil ili način odijevanja inspirira. Praćenje primjerice modnih trendova može potaknuti kreativnost, pomoći djevojkama da iskuse različite stvari ili izađu iz zone komfora. Svejedno, postoji i druga strana društvenih mreža s kojom se djevojke često susreću poput body shaminga, uspoređivanja, nametanja idealnog izgleda, seksualiziranih poruka i slično.