Volonteri pišu

Gotovo svi danas koriste Instagram, posebice mladi. Sadržaj na Instagramu je raznolik,  a količina informacija koju na dnevnoj bazi prikupimo je ogromna. Vrlo često se na kraju dana ne mogu niti sjetiti što sam sve taj dan pogledala na Instagramu. Gledamo sadržaj, a da pritom ni ne primijetimo koliko je vremena prošlo, a još veći problem nastaje kada pomislimo da je ono što vidimo na Instagramu stvarnost. Baš onda kada se zaglavimo u utopiji, u kojoj su svi savršeni kao nacrtani, trebamo ugasiti mobitel i vratiti se u realnost.

Poremećaji u hranjenju često se u javnosti povezuju isključivo sa ženama, iako istraživanja pokazuju da veliki broj muškaraca također prolazi kroz teške borbe s hranom, slikom tijela i samopouzdanjem. Stereotipi i društvene norme često sprječavaju muškarce da potraže pomoć, što problem čini još ozbiljnijim i dugotrajnijim.

Koji sve poremećaji hranjenja postoje? Poremećaji hranjenja obuhvaćaju različita stanja, uključujući: anoreksiju, bulimiju, binge eating (prejedanje), ortoreksiju i bigoreksiju (tzv. “mišićna dismorfija”, posebno česta kod muškaraca)

Poremećaji hranjenja često su viđeni kao internalizirani i individualni problem koji utječe samo na oboljelu osobu i njeno psihičko i fizičko zdravlje. No, takvi poremećaji utječu na kvalitetu obiteljskog, društvenog pa i partnerskog odnosa. Jedan od glavnih simptoma poremećaja hranjenja je nezadovoljstvo svojim tijelom i tjelesnom težinom, što može dovesti do odbijanja intimnih odnosa. Često osoba ne želi ulaziti u veze jer njezine negativne, opsesivne misli zauzmu cijeli njen život.

U moru toksičnih poruka vezanih uz hranu i tijelo koje se svakodnevno šire društvenim mrežama, jedna mi je posebno zapela za oko – ona koja kaže da bismo trebali „odvojiti emocije od hrane“. Ta rečenica implicira da bi naš odnos prema hrani trebao biti gotovo matematički: trebamo izračunati koliko našem tijelu treba i disciplinirano mu točno toliko dati. Na prvi pogled to zvuči logično. Iako takav pristup u nekim okolnostima može biti koristan, svodeći hranu isključivo na brojke zaboravljamo važnu činjenicu – emocije i hrana povezani su od samog početka našeg života. 

Mladi su danas vrlo aktivni na društvenim mrežama i dok su mladićima interesi raznoliki, djevojke najviše zanimaju moda i ljepota. One često prate poznate osobe čiji ih životni stil ili način odijevanja inspirira. Praćenje primjerice modnih trendova može potaknuti kreativnost, pomoći djevojkama da iskuse različite stvari ili izađu iz zone komfora. Svejedno, postoji i druga strana društvenih mreža s kojom se djevojke često susreću poput body shaminga, uspoređivanja, nametanja idealnog izgleda, seksualiziranih poruka i slično.

Gledanje u ogledalo. Jedna od najčešćih aktivnosti osoba s poremećajem hranjenja. Ili izbjegavanje ogledala. Jedno od toga dvoje je sigurno.

Nekada želimo izbjeći sva ogledala i mjesta u kojima možemo vidjeti svoj odraz, ali ponekad nas ono mami i zadržava ispred sebe satima. Tada se vidimo kao drugu osobu koja zapravo ne postoji, ali je preslika naših nesigurnosti i rezultat je iskrivljenih misli zbog poremećaja hranjenja.