Potreba za razumijevanjem i objašnjavanjem svijeta oko sebe utkana je u svako ljudsko biće, a sklonost tumačenju ljudi i ljudskog ponašanja dio je naše svakodnevice. Ova sklonost nimalo nas ne razlikuje od primjerice drevnih Grka koji su već u 4. stoljeću pr. Kr. razvijali vlastite teorije o ljudskim osobinama i temperamentu. Današnja moderna psihologija okvirno definira ličnost kao skup karakteristika koje određuju ponašanja, misli i emocije pojedinca.

U današnjim vremenima masovni mediji i društvene mreže predstavljaju sastavni dio života velikog broja djece, adolescenata i odraslih, odnosno nešto bez čega je život postao nezamisliv. Kada bi vam netko tko je bio dijete ili tinejdžer prije 30 ili 40 godina ispričao kako je život izgledao prije pojave televizora, računala ili mobitela, sigurno ne biste mogli zamisliti kako je bilo živjeti u svijetu bez društvenih mreža, u svijetu nesvakodnevnog objavljivanja, komentiranja i/ili dijeljenja vlastitih i/ili tuđih slika i priča o tome što ste radili taj dan, gdje ste bili ili što ste jeli.

Pozivamo vas na online besplatno predavanje Centra BEA "Trudnoća i prihvaćanje vlastitog tijela: prešućena strana majčinstva" koje će održati doc. dr. sc. Sandra Nakić Radoš u srijedu 11.11. u 18h. Predavanje će se prenositi putem platforme zoom, te je potrebna prethodna prijava mailom na beacentar@gmail.com

U mailu prijave molimo navedite datum i ime predavanja.

Pozivamo Vas na besplatno online predavanje kliničke psihologinje iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ive Žegure koja se u svojoj bogatoj kliničkoj karijeri posebno posvetila radu s pripadnicima seksualnih i rodnih manjina. Psihologinja Iva Žegura održat će u subotu 7.11. u 11 sati predavanje na temu „Rizik za razvoj poremećaja hranjenja kod LGBT populacije“ u kojoj će se osvrnuti na raznolike mehanizme u podlozi ove povezanosti.

Živimo u vremenima u kojima se informacije konzumiraju brzinski i količinski, a pitanje je koliko toga naš mozak zaista registrira i integrira u već postojeća znanja. Ipak, čini se kako potreba za dužim i značajnijim medijskim formatima samo raste, a jedan od takvih primjera je podcast. Medij je to auditivnog formata kojim se najčešće prenosi razgovor između dvoje ili više ljudi. Karakterističan je po svojoj edukativnoj svrsi i dubinskom zadiranju u teme, a sudionici često dijele osobna mišljenja, iskustva i znanja.

Epidemiološka situacija ubrzala je naš tehnološki razvoj i mnoge kanale preusmjerila iz “offline” u “online” način funkcioniranja. Još do prije nekoliko tjedana većinu smo svojih psiholoških potreba (npr. za druženjem, zabavom, kreativnošću, edukacijom.. ) mogli zadovoljiti u stvarnom “offline” svijetu, a danas ih gotovo sve pokušavamo zadovoljiti u virtualnom, “online” svijetu. Postavlja se pitanje koliko je taj virtualni svijet dovoljno dobra zamjenska platforma za sve one aktivnosti koje smo do sada obavljali uživo.