Poremećaji hranjenja, koji uključuju anoreksiju nervozu, bulimiju nervozu i brojne druge, predstavljaju ozbiljan problem u industrijaliziranim zemljama (Hillege i sur., 2006, prema Lee, 1996). Poremećaji hranjenja su najzastupljeniji kod mlađih odraslih osoba, preciznije rečeno kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina (APA, 2013). Zbog prosječne dobi početka poremećaja, skrb obično zahvaća članove obitelji (Fox i sur., 2015).

Samoozljeđivanje je svjesno, namjerno i direktno nanošenje štete vlastitome tijelu. Rizici za samoozljeđivanje mogu biti genetski, biološki, psihološki, psihijatrijski i socijalni. Ono može biti posljedica brojnih mentalnih poremećaja, kao što su poremećaji osobnosti, poremećaji raspoloženja (depresija i bipolarni poremećaj), anksiozni poremećaji, psihoze ili poremećaji hranjenja. Rizik za samoozljeđivanje još je veći ako osoba zna nekoga tko se samoozljeđuje (npr. član obitelji, prijatelj, razredni kolega, čak i fiktivni lik... ).

Posjetite youtube stranicu Centra BEA i pogledajte propuštena predavanja! Zanima li vas kakva je veza perfekcionizma i poremećaja hranjenja, što je to normalan odnos prema hrani, koji su faktori oporavka od anoreksije nervoze ... odaberite predavanje koje odgovara vašem interesu.

Obrađen je širok raspon tema: Začarani krug prejedanja i krivnje, Trudnoća i prihvaćanje vlastitog tijela, Samoozljeđivanje djece i mladih i još mnogo, mnogo više. Nadamo se da ćete pronaći nešto za sebe!

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da će jedna od četiri osobe imati narušeno mentalno zdravlje ili neku mentalnu bolest tijekom svojeg života. Za bolje razumijevanje prethodne rečenice, bilo bi dobro ukratko definirati pojam mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem osoba prepoznaje svoje mogućnosti, može se nositi s uobičajenim stresom života, raditi produktivno i doprinjeti društvu. Dobrobit može biti emocionalna, psihološka i društvena.

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do porasta stope prevalencije poremećaja hranjenja. To znači da u današnje vrijeme sve više osoba obolijeva od poremećaja hranjenja, a taj broj samo raste. Svjetska stopa prevalencije poremećaja hranjenja od početka 21. stoljeća do 2018. godine popela se s 3.4% na 7.8%. Čak i ako ne znate točno što je stopa prevalencije i kako se ona računa, vidite da je porast značajan.

Pogledajte online diskusiju na temu "Dozvola za nesavršenost" koja će se održati u utorak 22.2.u 19h na Fb Centra BEA.

Upoznajte volonterke ovog uspješnog projekta autorice mag.soc.paed. Sare Peranić koji se već pet godina provodi u Centru BEA. Vizualni identitet projekta izradila je mlada umjetnica Toni Mažuranić.

Sretno odrastanje djevojaka i mladica nije moguće bez izgradnje pozitivne slike o sebi. Upravo se radionice DZN bave osnaživanjem adolescenata srednjih škola grada Zagreba.