Ukoliko imate simptome poremećaja hranjenja, javite nam se u Centar BEA na mail info@centarbea.hr ili tel 098 900 59 73 (radnim danom 10 - 15 h)

 Stranica www.f50-anoreksija-bulimija-prejedanje.centarbea.hr vodič je za liječnike obiteljske medicine/ 

Online grupa za emocionalno prejedanje

U utorak, 3.5.2022. počinje nova online grupa za emocionalno prejedanje u Centru BEA pod vodstvom nutricionistice Kristine Beljan.

Grupa traje 20 tjedana (20 susreta) i provodi se u 3 ciklusa:

  1. ciklus: 8 susreta
  2. ciklus: 8 susreta
  3. ciklus: 4 susreta

Grupa će se održavati utorkom od 19:00 do 20:30 putem online platforme.

U grupu se mogu uključiti sve punoljetne osobe s BMI većim od 25.

Osjećaj debljine i subjektivna prejedanja

Je li „debljina“ loša riječ? Velik broj ljudi ponekad se „osjeća debelo“, bez obzira na to imaju li poremećaj hranjenja ili ne, ali taj, takozvani, osjećaj mnogo je učestaliji i intenzivniji kod osoba s poremećajem hranjenja, pogotovo kada nisu pothranjene. Osjećaj debljine javlja se kao simptom poremećaja hranjenja te ima ulogu u održavanju pridavanja prevelike važnosti težini i obliku tijela.

Utjecaj poremećaja hranjenja na obitelj

Poremećaji hranjenja, koji uključuju anoreksiju nervozu, bulimiju nervozu i brojne druge, predstavljaju ozbiljan problem u industrijaliziranim zemljama (Hillege i sur., 2006, prema Lee, 1996). Poremećaji hranjenja su najzastupljeniji kod mlađih odraslih osoba, preciznije rečeno kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina (APA, 2013). Zbog prosječne dobi početka poremećaja, skrb obično zahvaća članove obitelji (Fox i sur., 2015).

Samoozljeđivanje djece i mladih

Samoozljeđivanje je svjesno, namjerno i direktno nanošenje štete vlastitome tijelu. Rizici za samoozljeđivanje mogu biti genetski, biološki, psihološki, psihijatrijski i socijalni. Ono može biti posljedica brojnih mentalnih poremećaja, kao što su poremećaji osobnosti, poremećaji raspoloženja (depresija i bipolarni poremećaj), anksiozni poremećaji, psihoze ili poremećaji hranjenja. Rizik za samoozljeđivanje još je veći ako osoba zna nekoga tko se samoozljeđuje (npr. član obitelji, prijatelj, razredni kolega, čak i fiktivni lik... ).

Pages

Subscribe to Centar BEA RSS