Istina ili laž: imate li devetnaest ili više godina, u Hrvatskoj možete umrijeti od anoreksije, ako to želite?
Nažalost, surova istina.
Ukoliko ste teško pothranjeni i odbijate liječenje, a imate manje od osamnaest godina, vaši roditelji i zdravstveni sustav pobrinut će se da se liječite. Bit će vam spašen život.
No, sa devetnaestom godinom stvari se mijenjaju. Ako želite, možete se izgladniti do smrti.
Bigoreksija, često zvana i „obrnutom anoreksijom“ (naziv nastao 1994. od istraživača Pope i Katz koji su prvi zamijetili ovaj fenomen) označava stanje u kojem je pojedinac (uglavnom muškog spola) pretjerano fokusiran na mišićavost vlastitog tijela i posjeduje vjerovanje kako nije „dovoljno mišićav“. Opisano stanje sinonim je za „mišićnu dismorfiju“ odnosno iskrivljen doživljaj vlastita tijela pri čemu osoba postaje opsesivnog fokusa na tjelesni izgled, preokupirana mišlju kako je „premala, premršava, nedovoljno mišićava“.
Blagdani su prilika da učinimo nešto dobro za druge! Pomognite djeci i mladima oboljelima od anoreksije, bulimije i drugih poremećaja hranjenja, osigurajte im besplatne usluge Savjetovališta i u 2024.godini.
Svojom donacijom osigurajte da osobe slabijeg imovinskog stanja i u idućoj godini mogu dobiti besplatni ulazni razgovor s psihologinjom Centra BEA, te da naprave prvi korak na svom putu oporavka.
Emocionalno jedenje možemo opisati kao jedenje koje ne služi zadovoljavanju fiziološke gladi, već one emocionalne. Drugim riječima, hrana tijekom emocionalnog jedenja ne zadovoljava fiziološke već psihološke potrebe. Stoga ne čudi da kao najčešći okidač za pojavu epizoda emocionalnog jedenja ili prejedanja ljudi navode neugodne emocije (ljutnja, tuga, stres) koje potom nastoje regulirati unosom hrane, obično baš one koja za njih predstavlja barem kratkotrajnu ugodu, takozvana „comfort food“ (npr.slatko).
Naša grupa podrške za maloljetne oboljele od poremećaja hranjenja nastavlja s radom. Novi ciklus počinje u četvrtak 7.12.2023.u 20h u prostoru Centra BEA, Ilica 106a, Zagreb, kada je moguć prijem novih članova/članica.
Svaki susret traje 1,5 sat, uz stručno vođenje dr.med.Nikoline Kranjec, psihodramske praktičarke.
Grupa podrške je izvrsna nadopuna individualnoj psihoterapiji, ali nije zamjena za nju. Na grupi članovi imaju priliku podijeliti svoja iskustva, povezati se s vršnjacima i pričati o temama koje ih zanimaju.
O pretilosti najčešće slušamo kao o javnozdravstvenom problemu današnjice. Prema posljednjim statistikama u Hrvatskoj je svaka 5 osoba pretila (HZJZ, 2023), odnosno značajno povišene tjelesne mase. U javnosti se na pretilost najčešće gleda kao na problem sam po sebi (pretilost, gojaznost kao medicinsko stanje, prema klasifikacijskom sustavu MKB 10: poremećaj iz skupine endokrinih,nutricijskih i metaboličkih bolesti) te rizičan faktor za razvoj drugih medicinskih stanja i bolesti (primjerice, pretilost kao prediktor razvoja kardiovaskularnih smetnji).
