Jeste li se ikada zapitali zašto se većina poremećaja hranjenja javlja u ranoj životnoj dobi? Anoreksija i bulimija se najčešće dijagnosticiraju u između 12 i 25 godine života, tijekom rane, srednje ili kasne adolescencije. Poremećaj prejedanja tipično se javlja nešto kasnije no mnogi oboljeli već u adolescenciji prepoznaju simptome prejedanja s kojima će se boriti tijekom odraslog života.
Društvene mreže prepune su nutricionističkih savjeta i osobnih svjedočanstava o tome kako jesti zdravo, kako smršaviti ili povećati mišićnu masu.
Je li svaki nutricionistički savjet na internetu stvarno koristan ili može dovesti do štetnih posljedica po naše zdravlje, pitaju se nutricionistice specijalizirane za poremećaje hranjenja Maja Žanko, Kristina Beljan i Jelena Zubić. Centar BEA ih je okupio kako bi diskutirale o nutricionističkim trendovima na internetu, pa ih pogledajte na Instagramu Centra BEA uživo u srijedu 28.2.u 19 h.
Često u svakodnevnom razgovoru čujemo "pusti me, u depresiji sam" ili "uhvatila me depra". Što je to depresija i je li svaka tuga i potištenost zapravo neki oblik depresije? Mogu li mlade osobe, na pragu života razviti depresiju i zašto se to događa? Pomažu li uopće pozitivne misli i bavljenje sportom, kako nam to svakodnevno govore društvene mreže?
Svakodnevno koristimo društvene mreže, satima gledamo videa i tuđa iskustva. Djevojke i mladići oboljeli od poremećaja hranjenja upravo u tim sadržajima često traže inspiraciju za vlastiti oporavak. Ponekad slijedeći druge na njihovom putu ozdavljenja osnažujemo i sebe. Postoje li u stotinama, tisućama videa koji govore o oporavku od poremećaja hranjenja ikakve zajedničke točke, ili je to skup nespojivih, individualnih iskustava? Koje su poruke koje djevojke i mladići na putu oporavka šalju u svijet društvenih mreža?