Edukacija o mentalnom zdravlju u školama

Edukacija o mentalnom zdravlju izuzetno je važna za učenike, djelatnike škole i roditelje, budući da mentalno zdravlje utječe na razvoj djeteta, održavanje njegove dobrobiti i odnose s okolinom. Dobro mentalno zdravlje znači veću kvalitetu života. Znamo da su mladi zbog promjena koje donosi odrastanje posebno ranjiva skupina. Učenici sa psihološkim problemima često imaju slabiji školski uspjeh i zdravstvene probleme uzrokovane problemima mentalnog zdravlja, a prisutna je i češća uporaba sredstava ovisnosti.

Mentalni poremećaji u školskoj dobi mogu dovesti do ranijeg prekida školovanja čime se potencijalno pogoršava socioekonomski status neke osobe, što kasnije dodatno utječe na njihovo mentalno zdravlje.Prema nekim istraživanjima probleme mentalnog zdravlja ima 12 % mladih između deset i devetnaest godina, što znači da je zahvaćen svaki deseti učenik ili učenica.Ako tome pridodamo podatak kako čak tri četvrtine djelatnika u školama ne zna prepoznati poteškoće s mentalnim zdravljem kod učenika, onda stvaramo uvjete za tihu epidemiju.

Ako mentalne poteškoće kod učenika nisu prepoznate u školi, pomislili bismo kako su upravo roditelji oni odrasli koji će spremno potražiti stručnu pomoć za svoje dijete. Nažalost, nije uvijek tako. Roditelji često zanemaruju probleme mentalnog zdravlja kod vlastite djece, smatrajući kako će to “proći samo do sebe” ili se srame reakcije rodbine, susjeda, prijatelja.

Zato je važno da nastavnici i stručni suradnici u školama, koji su dodatno educirani za pitanja mentalnog zdravlja, mogu pobliže objasniti roditeljima kako negiranje postojanja problema može ostaviti loše posljedice na njihovo dijete.

Uloga škole je prepoznati one kojima je potrebna pomoć te im je pružiti ili u slučaju kada je potrebna pomoć stručne osobe za mentalno zdravlje, uputiti učenike i roditelje kako i kome se obratiti.

Posljednjih dvadesetak godina razvijeni su brojni programi za unapređenje socijalnog i emocionalnog učenja, a kao nadopuna postojećih školskih programa. Ti programi su uglavnom usmjereni na učenje i povezivanje kognitivnih, emocionalnih i socijalnih kompetencija. Utvrđeno da je sudjelovanje u ovakvim programima u dobi između treće i devete godine povezano s pozitivnim rezultatima opće dobrobiti u kasnijoj dobi, uključujući redovitije pohađanje škole, veći postotak završavanja škole, te sa manjim brojem problema u ponašanju i sa manje depresivnih simptoma.

Volonterka Centra BEA

Nika Jarnjak

Photo by Gaelle Marcel on Unsplash