Sto lica anksioznosti-od neobjašnjive tjeskobe do paničnih napada

Prema modernim istraživanjima, prosječni srednjoškolac u Americi proživljava jednaki stupanj anksioznosti kao klinički liječene osobe od tjeskobe početkom prošlog stoljeća. Iako je Amerika daleko i njihov način života poprilično se razlikuje od našeg europskog, vjerujem kako bi mnogi srednjoškolci i u Hrvatskoj mogli potvrditi točnost tog istraživanja.

Zašto su mladi danas toliko anksiozni? Ako usporedimo količinu informacija koju prosječan srednjoškolac prima danas s količinom informacija koje su srednjoškolci primali prije trideset godina, uvidjet ćemo kako danas srednjoškolci primaju daleko više informacija. Da, roditelji su u pravu, barem djelomično, to je do mobitela, tj. do razvitka medija. Mladi se svakodnevno susreću sa zastrašujućim vijestima o strahotama koje se događaju u svijetu, ali i s nedostižnim životnim standardom iznimno bogatih zvijezda. Najčešće adolescenti, pa čak i djeca ranije dobi, stvaraju imaginarne nedostižne vizije o životu i budućnosti.

Mnoga su lica kojima se pokazuje anksioznost, a sežu sve od paničnih napada. Blaži oblici anksioznosti vidljivi su kod svakog prosječnog adolescenta. Nelagoda kod odlaska u školu, razgovora s prodavačima, izbjegavanje stjecanja novih prijatelja Itd. Zapravo se ne miču iz svog sigurnosnog oblaka. Kod nekih se to kroz mladost izgubi dok se kod nekih znatno povećava.

Osobe s većom razinom anksioznosti od prosječne osobe razvija neke vidljive znakove, primjerice konstantno gledanje u pod, trzanje nogom pa čak i osjećajem kako ne mogu duboko udahnuti. Prema učestalosti i intenzitetu ovih pojava osobe je ponekad potrebno liječiti blagim anksioliticima te psihoterapijom.

Teži oblici anksioznosti reflektiraju se kroz panične napade. Naravno, u nekim kriznim i izrazito stresnim situacijama svaka osoba može doživjeti panični napad, no problem postaje zabrinjavajuć kada se oni često pojavljuju i u situacijama niskog indeksa stresa. Panični napad prati gubitak daha, ubrzano disanje, znojenje, osjećaj izgubljenosti, a ponekad i gubitak svijesti. Osobama koje često podliježu paničnim napadima u većini slučajeva je potrebna farmakoterapija praćena psihoterapijom te je preporučljivo izbjegavanje izrazito stresnih situacija primjerice natjecanja, velike gužve i sl.

Kako pobijediti napad panike? Neki terapeuti smatraju kako je najbolje gledati uokolo i tražiti predmete jarkih boja (npr. žuta ili zelena) ili pratiti tzv. pravilo broja tri. Osoba treba tražiti tri stvari koje vidi, tri stvari koje čuje i pomaknuti tri dijela tijela. Ove metode kod većine ljudi su učinkovite jer odmiču pozornost od podražaja koji je uzrokovao stres (npr. ružna misao, viđanje osobe koja vas je povrijedila ili čitanje članka o nesreći).

Kao i ostale mentalne probleme, anksioznost treba shvatit ozbiljno jer značajno može narušiti kvalitetu života. Prvi korak je prihvatiti problem i započeti s izlječenjem. Naravno nije se lako izbaciti iz svoje zone udobnosti, ali olakšanje koje izlječenje nudi je neprocjenjivo!

 

Autorica: Lucija P.Š. Centar BEA

Image by Sabrina Belle from Pixabay

Linkovi:

https://www.awakenedpathcounseling.com/anxiety-in-adolescence-and-how-to-help/

https://childmind.org/article/signs-of-anxiety-in-teenagers/

https://mywellbeing.com/therapy-101/what-is-the-333-rule-for-anxiety

https://www.apa.org/news/press/releases/2000/12/anxiety

https://www.healthdirect.gov.au/amp/article/anxiety-in-teenagers