Znakovi mentalne patnje i poveznica pandemije COVID-19 i prejedanja

Pandemija COVID-19  je u ovom trenutku iza nas, no zanimljivo je pročitati kako su nametnuta ograničenja utjecala na naš odnos prema hrani tijekom pandemijskih godina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju COVID-19 javnozdravstvenom izvanrednom situacijom od međunarodnog značaja 2020. godine (Ramahlo i sur., 2022). Mnoge države su uvele karantene i neka dodatna ograničenja kako bi suzbili širenje zaraze. Uvedene restriktivne mjere su imale za cilj osigurati socijalno distanciranje i pomoći u smanjenju stope zaraze COVID-19 no takva ograničenja nametnula su teret mentalnom zdravlju opće populacije koja se sada pojavljuje, s izvješćima o povećanoj razini stresa, depresije, anksioznost, nesanica, osjećaj usamljenosti, slučajevi posttraumatskog stresa i poremećaja prehrane.

Poznavanje znakova mentalne patnje nam mogu pomoći prepoznati kada nama ili nama bližnjima možda  treba pomoć.

Neki od znakova mentalne patnje su:

  1. Simptomi povlačenja
  • Kad netko nije voljan puno se baviti aktivnostima ili upoznavati ljude.
  1. Promjene raspoloženja
  • Kad netko pokazuje česte promjene raspoloženja,  u smjeru velike radosti do velike tuge.
  1. Problemi s osobnom njegom
  •  Kada netko počne imati lošu higijenu, ili na primjer zlouporaba supstanci.
  1. Uznemirenost
  • Kada se netko često osjeća uznemireno ili tjeskobno (ukupno je vrlo razdražljiv).
  1. Promjena osobnosti
  • Kada netko promijeni svoju vrijednost ili više nije isti kao što je bio.
  1. Osjećaj beznađa
  • Kad je nekome teško biti pozitivan i ne vidi put naprijed.

Podaci istraživanja (Giel i sur., 2021) pokazuju sveukupno povećanje mentalnog stresa rano nakon izbijanja COVID-19 u općoj populaciji, a osobe s poviješću mentalnih poremećaja posebno su osjetljive na tegobe. Rezultati međunarodnog online istraživanja su pokazala negativan učinak COVID-19 na prehrambene navike, posebno na nezdravu konzumaciju hrane, gubitak kontrole nad jelom, preskakanje obroka i grickanje (Ramahlo i sur., 2022). Štetne posljedice na mentalno zdravlje povezane pandemijom COVID-19 mogu rezultirati kroničnom psihopatologijom koja potiče porast rizika od poremećaja hranjenja i pogoršanje simptoma kod osoba kojima je prethodno dijagnosticiran poremećaj hranjenja.

U istraživanju Ramahlo i sur. (2022) su otkrili da je promjena nametnuta psihosocijalnim utjecajem izolacije COVID-19 na poremećena ponašanja u prehrani značajno povezana s psihičkim stresom. Sudionici istraživanja izvijestili su o prisutnosti različitih poremećaja prehrambenih ponašanja, kao što su preskakanje obroka (53%), neprestano grickanje hrane između obroka (81%), prejedanje (81%), gubitak kontrole nad jelom (47%). %) i epizode prejedanja (39%). Ove brojke upućuju na značajnu prisutnost nezdravih prehrambenih obrazaca tijekom prve karantene (Ramahlo i sur., 2022).

Otkrića Ramahlo i sur. (2022) upućuju na to da će pojedinci koji dožive značajne promjene u različitim domenama u svom svakodnevnom životu doživjeti povećanu psihičku nelagodu, što zauzvrat rezultira javljanjem poremećaja prehrane. Neka istraživanja su pokazala da su  posljedice pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje izraženije kod žena i osoba mlađe dobi (18-35 godina) (Ramahlo i sur., 2022).

Negativne emocije i stres su prethodnici disfunkcionalnih obrazaca prehrane kao što su prejedanje i binge-eating (BE) koji mogu poslužiti kao disfunkcionalne strategije regulacije emocija. U istraživanju Giel i sur. (2021) francuski studenti koji su prijavili viši percipirani stres ili veću razinu anksioznosti i depresije rano tijekom prve karantene, imali su veću vjerojatnost da će prijaviti BE u prošlom tjednu. Studenti koji su u anketi bili pozitivni na klinički poremećaj prehrane (ED) imali su veću vjerojatnost da će prijaviti teži BE. Već u ranoj fazi pandemije istaknuto je da bi osobe s poviješću ED-a mogle biti izložene povećanom riziku od patnje (Giel i sur, 2021). Isto tako, podaci iz Njemačke i Italije to potvrđuju te pokazuju pogoršanje ili ponovnu pojavu psihopatologije ED u bolesnika s anoreksijom nervozom i bulimijom nervozom. Isto tako, međunarodno online istraživanje otkriva pogoršanje simptoma ED u samo odabranom uzorku ljudi s poviješću ED, a podaci o korištenju usluga iz Kanade ukazuju na povećano ponašanje u potrazi za pomoći povezanom s ED (Giel i sur, 2021).

Za vrijeme globalne epidemije COVID-19, javna je briga podržati one koji su ranjivi. Podaci istraživanja (Giel i sur, 2021) pokazuju da su osobe s poviješću ED-a u opasnosti od pogoršanja svog mentalnog zdravlja tijekom pandemije. To je posebno važno za pacijente s BED-om, budući da je pretilost čimbenik rizika za teške tijekove COVID-19.

Autorica članka: Anja Gulić, volonterka Centra BEA

 

Photo by Amber Janssens: https://www.pexels.com/photo/woman-wearing-medical-mask-on-street-6847704/

 

LITERATURA:

Giel, K. E., Schurr, M., Zipfel, S., Junne, F. i Schag, K. (2021). Eating behaviour and symptom trajectories in patients with a history of binge eating disorder during COVID-19 pandemic. European eating disorders review : the journal of the Eating Disorders Association29(4), 657–662. https://doi.org/10.1002/erv.2837

Ramalho, S. M., Trovisqueira, A., de Lourdes, M., Gonçalves, S., Ribeiro, I., Vaz, A. R., Machado, P. i Conceição, E. (2022). The impact of COVID-19 lockdown on disordered eating behaviors: the mediation role of psychological distress. Eating and weight disorders : EWD, 27(1), 179–188. https://doi.org/10.1007/s40519-021-01128-1