Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da će jedna od četiri osobe imati narušeno mentalno zdravlje ili neku mentalnu bolest tijekom svojeg života. Za bolje razumijevanje prethodne rečenice, bilo bi dobro ukratko definirati pojam mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem osoba prepoznaje svoje mogućnosti, može se nositi s uobičajenim stresom života, raditi produktivno i doprinjeti društvu. Dobrobit može biti emocionalna, psihološka i društvena. Mentalno zdravlje vrlo je važno već od rane dobi i ključno je za razvoj društva zato što utječe na naše osjećaje, misli, postupke i međusobnu komunikaciju.
Puno je faktora koji utječu na nečije mentalno zdravlje, a najčešći su oni društveni, psihološki i biološki. To mogu biti genetika, izloženost nekoj vrsti traumatičnog događaja, društvene promjene, povećana razina stresa, diskriminacija ili osjećaj nepripadanja, fizičke bolesti, ali i mnogi drugi. U većini slučajeva za pogoršanje mentalnog zdravlja ne može se pronaći samo jedan razlog, već ih je više.
Mentalni poremećaji uključuju poremećaje raspoloženja (na primjer depresija i bipolarni poremećaj), anksiozne poremećaje, poremećaje osobnosti, psihotične poremećaje, poremećaje hranjenja, poremećaje povezane s traumatičnim iskustvima (na primjer PTSP), poremećaje u razvoju te zlouporabu određenih supstanci.
Jedan od najčešćih mentalnih poremećaja jest depresija. Procjenjuje se da u svijetu oko 280 milijuna ljudi boluje od depresije, a oni čine otprilike 3.8% ukupne populacije. Udio žena u broju oboljelih veći je od udjela muškaraca. Glavni znakovi depresije su tuga, gubitak interesa ili zadovoljstva, nisko samopoštovanje, krivnja, umor, gubitak koncentracije te poremećeni san i apetit. Osoba tijekom depresivne epizode navedene simptome osjeća većinu dana, gotovo svaki dan u razdoblju od najmanje dva tjedna. Navedeni simptomi nisu jedini pokazatelji depresije, osoba može osjećati više od jednog simptoma, no ne moraju svi biti prisutni. Iako se mentalne bolesti često ne shvaćaju jednako ozbiljno kao fizičke, one mogu imati teške posljedice. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu te ima prilično visoku stopu smrtnosti, ali ne mora biti neizlječiva. Najčešće se liječi psihosocijalnom terapijom i psihofarmakoterapijom (antidepresivima). Antidepresivi su lijekovi koji se najčešće koriste u liječenju umjerenih i težih oblika depresije te se rjeđe preporučuju djeci i mlađim adolescentima. Postoji nekoliko vrsta antidepresiva te ponekad liječnik i pacijent ne pronađu odmah onaj koji najbolje djeluje. Kao i s lijekovima, postoji i više vrsta psihoterapije te je važno pronaći onu koja Vama najviše odgovara.
Procjenjuje se da u svijetu oko 14% osoba između 10 i 19 godina ima poteškoće s mentalnim zdravljem, ali, nažalost, one često nisu prepoznate. Vrlo se dugo vjerovalo da djeca i adolescenti ne mogu imati neke mentalne poremećaje, poput depresije, stoga oni nisu bili dijagnosticirani niti pravilno liječeni. Upravo je depresija, uz anksioznost najčešći mentalni poremećaj kod adolescenata starijih od 14 godina. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 4.6% osoba te dobi ima neku vrstu anksioznog poremećaja, a 2.8% ih boluje od depresije. Ove je poremećaje važno što ranije otkriti i liječiti zato što mogu biti vrlo opasni, posebno u vrijeme odrastanja. Oni ne utječu samo na osjećaje i raspoloženje, već i na uspjeh u školi, na fakultetu ili poslu, socijalni život i fizičko zdravlje oboljele osobe. Vrlo je važno spomenuti i utjecaj koji depresija ima na ljude kojima je stalo do oboljele osobe, najčešće su to obitelj i prijatelji. Depresija može dovesti i do samoozljeđivanja te samoubojstva. Postoji mnogo načina samoozljeđivanja, ali važno je napomenuti da samoozljeđivanje najčešće ne proizlazi iz želje za smrću. Suicidalnost je jedan od mogućih simptoma depresije i može se javiti u bilo kojem stadiju bolesti. Samoubojstvo je četvrti vodeći uzrok smrti kod starijih adolescenata (između 15 i 19 godina).
Prevencija, prepoznavanje i liječenje depresije kod adolescenata ključni su, ne samo za njihovo zdravlje, već i za dobrobit cijelog društva. Iako ne postoji cjepivo protiv depresije, njezina učestalost može se smanjiti. Depresija je vrlo često uzrokovana nasiljem, diskriminacijom, siromaštvom i drugim društvenim problemima koje je ponekad moguće spriječiti. Iznimno su važni edukacija i destigmatizacija. Potrebno je mladima pružiti podršku i sigurno okruženje u kojem mogu slobodno izraziti svoja mišljenja, osjećaje i probleme.
Autorica teksta
Nika Havrle, volonterka Centra BEA
Photo by Megan te Boekhorst on Unsplash
IZVORI (LITERATURA):
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/depression
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-mental-health
https://www.cdc.gov/mentalhealth/learn/index.htm
Ledić L, Šušac A, Ledić S, Babić R, Babić D. (2019) Depresija u djece i adolescenata. Zdravstveni glasnik, 5(2), str. 75-85.
Vlasta Rudan, A. Tomac. (2009) Depresija u djece i adolescenata. MEDICUS, Vol. 18, No. 2, str. 173–179.
Cheryl Bennett, Rhys Bevan Jones, Daniel Smith. (2018-01-02) Prevention strategies for adolescent depression. Cambridge University Press, str. 116.–124.