Adolescencija je turbulentno razdoblje s mnogo promjena. Prijatelji i vršnjaci u tom periodu dobivaju na značaju te upravo oni imaju najveći utjecaj na same adolescente (Livazović i Mudrinić, 2017; Gerner i Wilson, 2005.) Interakcija s vršnjacima pridonosi izgradnji identiteta i samopoštovanja adolescenta. Tijekom adolescencije prihvaćanje vrijednosti pomiče se od roditeljskih prema vršnjačkim vrijednostima te će se adolescenti prikloniti onim vrijednostima za koje vršnjaci pokazuju zainteresiranost (Mudrinić, 2016.).
Dosadašnja istraživanja su pokazala kako upravo poremećaji u prehrani se najčešće javljaju upravo u razdoblju adolescencije te stoga adolescenti predstavljaju najrizičniju skupinu (Ambrosi-Randić, 2004; Smink, van Hoeken i Hoek, 2012).
Uzimajući u obzir navedene spoznaje, vrlo je važno iznijeti dodatne podatke o utjecaju vršnjaka za vrijeme adolescencije na razvoj poremećaja prehrane.
Adolescenti nastoje biti slični svojim vršnjacima, njihovim interesima i vrijednostima što iskazuju u načinu odijevanja te sudjelovanjem u sličnim aktivnostima. Upravo taj način ponašanja zove se konformiranje, koje može imati i pozitivne i negativne učinke na adolescente. Ako određena grupa vršnjaka podržava delinkventno ponašanje tada će konformiranje adolescenta s takvim vrijednostima dovesti do negativnih posljedica.
Kada se promatra odnos vršnjačkih odnosa u adolescenciji i poremećaja u prehrani, rezultati nekih istraživanja ukazuju da ukoliko primjerice bliski prijatelj održava dijetu će to utjecati na nezadovoljstvo tijelom te nezdravim načinima održavanje tjelesne težine kod adolescentica (Keel i Forney, 2013; Mudrinić, 2016.). Negativan utjecaj vršnjačke prihvaćenosti očituje se također u pripadnosti adolescenata grupi vršnjaka u kojoj postoji norma mršavosti te će oni dobiti potporu svojih vršnjaka ukoliko se konformiraju toj normi.
Međutim s druge strane postoji i pozitivan utjecaji prihvaćenosti od strane vršnjaka na adolescenta, a to je da su adolescenti koji imaju socijalnu podršku prijateljske mreže skloni iskazivati manju zabrinutost svojim tjelesnim izgledom i manju potrebu za prilagođavanjem “idealu mršavosti”.
Uzimajući u obzir navedeno i činjenicu da vršnjaci uistinu imaju veliki utjecaj na razvoj poremećaja prehrane kod adolescenata, potrebno je i dalje u školama provoditi edukacije o poremećajima prehrane i podizati svijest adolescenata o tome.
Volonterka Centra BEA,
Lucija Matković
LITERATURA:
- Ambrosi-Randić, N. (2004). Razvoj poremećaja hranjenja. Jastrebarsko: Naklada Slap
- Livazović, G., & Mudrinić, I. (2017). Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom i ponašanja povezana s poremećajima u prehrani adolescenata. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 25(1), 71-89.
- Mudrinić, I. (2016). Poremećaji u prehrani adolescenata. Doktorska disertacija, Josip Juraj Strossmayer Sveučilište u Osijeku. Odjel za pedagogiju.