U današnjim vremenima masovni mediji i društvene mreže predstavljaju sastavni dio života velikog broja djece, adolescenata i odraslih, odnosno nešto bez čega je život postao nezamisliv. Kada bi vam netko tko je bio dijete ili tinejdžer prije 30 ili 40 godina ispričao kako je život izgledao prije pojave televizora, računala ili mobitela, sigurno ne biste mogli zamisliti kako je bilo živjeti u svijetu bez društvenih mreža, u svijetu nesvakodnevnog objavljivanja, komentiranja i/ili dijeljenja vlastitih i/ili tuđih slika i priča o tome što ste radili taj dan, gdje ste bili ili što ste jeli. Danas smo svi, svjesno ili nesvjesno, postali robovi medija i društvenih mreža. Mnogi od nas ih danas koriste iz znatiželje, u svrhu edukacije, zabave ili razbibrige. Ali, što kad ta upotreba prijeđe granice i izmakne nam kontroli?
Brojni stručnjaci, roditelji i adolescenti smatraju da mediji svakodnevno promiču nezdrave ideale ljepote jer su prepuni jasnih poruka o pozitivnim svojstvima mršavosti, privlačnosti, idealnim tjelesnim proporcijama i obliku tijela, hrani i negativnim aspektima o debljini zbog čega dolazi do nezadovoljstva vlastitim tijelom, pojave nagona za mršavljenjem i poremećaja u prehrani još od najranije dobi pa ne čudi što je danas sve veći broj studija koje se bave tom problematikom.
Današnji mediji su sveprisutni i moćni, komplicirani i zbunjujući, što rezultira povećanjem nezadovoljstva vlastitim izgledom među ženama, ali i muškarcima. Tijekom povijesti ideali ljepote su se mijenjali te su često bili nerealni i nedostižni. Žene i muškarci se svakodnevno suočavaju s nerealnim očekivanjima. Dok se s jedne strane naglašava važnost umjerene i pravilne prehrane te tjelesne aktivnosti, s druge se reklamiraju i oglašavaju pripravci za smanjivanje apetita ili prehrambeni suplementi. Od žena se očekuje da imaju obitelj, karijeru i uzdržavaju dom, a mediji ih preplavljuju raznoraznim porukama ističući što je privlačno prikazivanjem tv serija i filmova s poznatim glumicama ili tiskanjem časopisa s uređenim slikama supermodela na naslovnicama kojima se upotrebom skupe računalne tehnologije ispravljaju mrlje na koži i skrivaju nedostaci. Istovremeno, zbog svakodnevnog bombardiranja slikama mršavih, mišićavih i utegnutih modela, mladi muškarci sve više postaju opterećeni obujmom i mišićnom masom što može dovesti do pretjeranog vježbanja, prehrambenih restrikcija i zloupotrebe anaboličkih steroida.
Istraživanja o utjecaju medija i društvenih mreža su pokazala da aktivnost na društvenim mrežama mladima oduzima više od 2 sata na dan te da većina svoje vrijeme provodi pregledavajući profile drugih osoba, ali da ne komunicira s njima. Ovisnost, odnosno problematično korištenje društvenih mreža se povezuje sa slikom o vlastitom tijelu, dok je ukupno vrijeme provedeno na društvenim mrežama povezano s razvojem simptoma poremećaja u prehrani. Veća upotreba društvenih mreža, pregledavanje web stranica i objavljivanje slika na društvenim mrežama je povezana s razvojem rizičnih faktora za poremećaje u prehrani kod adolescentica, uključujući nezadovoljstvo vlastitim tijelom i izgledom, usvajanje društvenih normi i standarda ponašanja, osjećaj samopoštovanja, nagon za mršavljenjem i suzdržavanje od jela.
Zahvaljujući dosadašnjim spoznajama o utjecaju medija na razvoj rizičnih faktora za poremećaje u prehrani, nameće se pitanje kako smanjiti negativne utjecaje masovnih medija i društvenih mreža na njihov razvoj. Literatura predlaže nekoliko mogućih načina, a to su ograničavanje izloženosti djece i mladih medijima, poticanje na sudjelovanje u aktivnostima koje povećavaju osjećaj samopoštovanja, financiranje visokokvalitetnih reklamnih kampanja koje promoviraju zdravi životni stil kako bi se povećala svijest društva, ali i promjena medijske pismenosti kako bi se poboljšala slika o vlastitom tijelu i izgledu.
Tea Petković, volonterka Centra BEA
Literatura:
Derenne, J. L., Beresin, E. V. (2006). Body Image, Media and Eating Disorders. Academic Psychiatry, 30, str. 257-261.
Levine, M. P., Murnen, S. (2009). Everybody knows that mass media are/are not [pick one] a cause of eating disorders: A critical review of evidence for a causal link between media, negative body image, and disordered eating in females. Journal of Social and Clinical Psychology, 28, str. 9-42.
McLean, S. A., Wertheim, E. H., Masters, J., Paxton, S.J. (2017). A pilot evaluation of a social media literacy intervention to reduce risk factors for eating disorders. International Journal of Eating Disorders, 50, str. 1-5.
Santarossa, S., Woodruff, S. J. (2017). SocialMedia: Exploring the Relationship of Social Networking Sites on Body Image, Self-Esteem, and Eating Disorders. SAGE Journals, 3, str. 1-10.