Okolnosti koje je donijela pandemija koronavirusa promijenile su našu svakodnevicu na brojne načine. Osim očite promjene u dnevnoj rutini, za većinu osoba ove su promjene značile i povećanje udjela vremena koje provode kod kuće, u mnogo slučajeva bez prisutnosti drugih ljudi. Iako spomenute promjene zahtijevaju prilagodbu kod svakog pojedinca, posebno izazovne mogu biti upravo za osobe s teškoćama u odnosu prema vlastitom tijelu.
Rezultati prvih istraživanja provedenih na ovu temu pokazuju kako se osobe oboljele od poremećaja hranjenja u novonastalim uvjetima susreću sa specifičnim setom teškoća. Češći boravak kod kuće prije svega može značiti razbijanje uobičajene rutine koja doprinosi uspješnom održavanju strukture hranjenja. Prema istraživanju provedenom u Ujedinjenom Kraljevstvu, manjak rutine je kod pojedinaca s iskustvom poremećaja hranjenja ostavio više vremena za kritiziranje svog tijela te usmjeravanje misli na hranu i vježbanje. Nadalje, bilo zbog samoinicijativne prevencije ili pak slijeđenja propisanih mjera, brojne su osobe provodile više vremena same, što je kod nekih izazvalo povećan osjećaj socijalne izolacije i pogoršanje simptoma (Branley-Bell & Talbot, 2020). S druge strane, boravak kod kuće za pojedince može značiti i povratak u narušenu obiteljsku dinamiku koja može biti trigger za simptome poremećaja te daljnje otežati oporavak i privatnost potrebnu za sudjelovanje u online oblicima terapije. Ne treba zanemariti ni utjecaj medijskih napisa koji mogu predstavljati dodatan izvor stresa i anksioznosti, a svi navedeni faktori mogu doprinijeti rastućem osjećaju bespomoćnosti i gubitka kontrole.
Zbog situacije iznimno povećane neizvjesnosti, očekivan je porast ponašanja koja služe uspostavi kontrole tamo gdje je to moguće - a za osobe oboljele od poremećaja hranjenja ta su ponašanja izravno vezana za simptome - mehanizme održavanja poremećaja. Ipak, postoje određene smjernice i postupci koje možete učiniti kako biste si olakšati suočavanje s ovim izazovnim razdobljem.
- Unaprijed isplanirajte sljedeći dan – Planiranje rasporeda dnevnih aktivnosti može pomoći u održavanju strukture hranjenja, ali i osigurati da uz ostale obaveze imate dovoljno vremena za odmor, opuštanje i brigu o sebi, vraćajući vam tako osjećaj kontrole nad budućim aktivnostima.
- Ne zaboravite važnost socijalne podrške – Čak i ako ste izolirani kod kuće ili nemate mogućnost susreta licem u lice, nastojte ostati povezani s bliskim osobama koje vam pružaju podršku. Moderna tehnologija ovdje pruža mnogo mogućnosti, no ako vas društvene mreže ili video pozivi trenutno preplavljuju, i klasični telefonski poziv s dragom osobom može mnogo značiti.
- Uključite se u online grupe podrške – Sudjelovanje u grupama podrške s osobama koje dijele iskustva slična vašima može biti posebno osnažujuće iskustvo. Ovakve grupe predstavljaju mjesto razmjene iskustava oporavka, međusobnog osnaživanja, razumijevanja i pružanja podrške. U Centru BEA trenutno je aktivno nekoliko različitih grupa podrške za osobe oboljele od poremećaja hranjenja.
- Vodite računa kakvim se sadržajima okružujete – Prepoznajte koji vas sadržaji uznemiruju te ih uklonite – važno je zapamtiti kako objave na društvenim mrežama nerijetko prikazuju idealizirane trenutke koji nisu realističan prikaz ljudskih života. Ograničite čitanje vijesti na maksimalno dva puta dnevno, te nastojte pratiti službene i provjerene izvore. Pokušajte izdvojiti neko vrijeme u danu kada ćete se u potpunosti odvojiti od mobitela i medijskih sadržaja.
- Pronađite aktivnosti koje vas opuštaju - Neke od metoda koje mogu pomoći su provođenje vremena u prirodi, vođenje dnevnika u koji možete zapisivati ili crtati svoje misli i emocije te tehnike disanja, ali i bilo koja druga aktivnost koja vas umiruje - svakome odgovara nešto drugo. Spomenute aktivnosti mogu poslužiti kao prva pomoć u trenucima kada se osjećate preplavljeno.
- Potražite stručnu pomoć – Brojni su stručnjaci svoje usluge pružanja podrške prilagodili uvjetima pandemije. Sve je veća dostupnost psihoterapijske, psihološke i nutricionističke podrške kojoj možete pristupiti neovisno o mjestu boravka kroz online kanale.
Ako kod sebe ili bliske osobe prepoznajete znakove narušenog odnosa prema tijelu i hrani, pozivamo vas da nam se javite i tako učinite prvi korak na putu prema oporavku - kroz ovo ne trebate prolaziti sami.
Iva Jureković, volonterka Centra BEA
LITERATURA:
Branley-Bell, D., & Talbot, C. V. (2020). Exploring the impact of the COVID-19 pandemic and UK lockdown on individuals with experience of eating disorders. Preuzeto sa: https://psyarxiv.com/
Rodgers, R. F., Lombardo, C., Cerolini, S., Franko, D. L., Omori, M., Fuller‐Tyszkiewicz, M., ... & Guillaume, S. (2020). The impact of the COVID‐19 pandemic on eating disorder risk and symptoms. International Journal of Eating Disorders.
Monte Nido - Treating Eating Disorders: Self-Isolation Can’t Stop Self-Care: Taking Care of Your Soul During the COVID Crisis, 2020. Preuzeto sa: https://www.montenido.com/