Postoje ti neki „društveni fenomeni“ vezani uz hranu koji su nam svima vrlo dobro poznati – to je primjerice, otvaranje frižidera i uzimanje nečega za jesti kad ti je dosadno; ili ako si u PMS-u pa pojedeš cijelu čokoladu ili cijeli sladoled nakon što prekineš s dečkom; ili „ubijanje“ u hrani ili piću kada padneš ispit. Da, mislim da su nam svima dobro poznate ove situacije i nužno ne znači da su loše, no što je uistinu u pozadini tih „fenomena“?
Emocionalno jedenje je posezanje za hranom kako bi potisnuli ili umirili neugodne emocije i to se događa barem nekoliko puta tjedno. Neugodne emocije mogu dovesti do osjećaja praznine ili emocionalne otupljenosti te se onda hrana vidi kao način da se ta praznina ispuni i stvori lažni osjećaj „punoće“ ili privremene cijelosti. To je često žudnja i velika želja za visokokaloričnom hranom te hranom koja ima visoki udio ugljikohidrata te je općenito niske nutritivne vrijednosti. Često takvu hranu nazivamo „utješnom hranom” (comfort food), a to su često slatke, pržene, nezdrave namirnice poput čokolade, keksa, fast food hrane, pizze, grickalica i slično.
Istraživanja pokazuju da 40% ljudi ima naviku jesti više kad su pod stresom, 40% ljudi jede manje nego inače, a 20% ljudi jede uobičajenu količinu hrane. Emocionalno jedenje je problem koji pogađa oba spola, no različita istraživanja pokazuju da je ovaj problem ipak učestaliji kod ženskog spola.
Vezano uz emocionalno jedenje i poremećaje u hranjenju, istraživanja su pokazala da osobe koje boluju od bulimije (bulimia nervosa), imaju tendenciju jesti više nego inače kada osjećaju neugodne emocije, ali jedu manje onda kada osjećaju ugodne emocije. S druge strane, isto istraživanje pokazuje da osobe koje boluju od anoreksije (anorexia nervosa) najčešće jedu više nego obično kada osjećaju ugodne emocije te manje nego obično kada osjećaju neugodne emocije.
Što dovodi do emocionalnog jedenje i/ili prejedanja?
Istraživanja pokazuju da povećane razine kortizola u krvi koje se javljaju kada je tijelo pod stresom (zbog toga se i zove „hormon stresa“) i pokreću „fight or flight“ reakciju organizma tijekom koje se povećavaju otkucaji srca, ubrzava disanje, povećava se oštrina vida, ubrzava se protok krvi u mišiće te se povećava apetit, odnosno tijelu je potrebno gorivo kako bi se moglo „boriti ili pobjeći“ stoga žudi za „utješnom hranom“. Ljudi koji su izloženi kroničnom stresu (npr. stres na poslu ili u školi, stresne obiteljske situacije, izloženost kriminalitetu ili nasilju, itd.) su u riziku da imaju kronično povišene razine kortizola u krvi što doprinosi razvoju kroničnog obrasca emocionalnog jedenja.
S druge strane, ljudi koji su skloni povezivanju hrane s utjehom, moći, ugodnim emocijama ili bilo čim drugim što ne uključuje samo osnovnu potrebu za preživljavanjem, skloniji su emocionalnom jedenju. Ljudi koji emocionalno jedu su možda i odgojeni tako da hranu povezuju s emocijama umjesto s preživljavanjem, posebice ako im je hrana bila teško/rijetko dostupna ili je bila često korištena kao nagrada, kazna ili zamjena za emocionalnu intimnost.
Znakovi upozorenja za emocionalno jedenje uključuju sklonost tome da se osjećaj gladi osjeti intenzivno i odjednom umjesto da se postepeno osjećaj gladi povećava kao što je to u slučaju prave, fizičke gladi. Emocionalno jedenje čisto traži isključivo želju za „junk“ hranom, a ne izbalansirani zdravi obrok te je potreba za hranom obično posljedica osjećaja stresa ili neugodne emocije kao što su dosada, tuga, ljutnja, krivnja, frustracija i slično. Druge karakteristike emocionalnog jedenja su da često ljudi nemaju kontrolu dok jedu te se često nakon toga osjećaju krivo zbog količine i vrste hrane koju su pojeli.
Hana Sarajlić, volonterka BEA Centra
Literatura:
- Marcin, A. (2018). Emotional Eating: What you should know. Preuzeto, dana 25. kolovoza, 2019. godine, s web stranice: www.healthline.com/healt/emotional-eating#1
- Drydane-Edwards, R. (2019). Emotional Eating. Preuzeto, dana 25. kolovoza, 2019. godine, s web stranice: https://www.medicinenet.com/emotional_eating/article.htm#emotional_eating_facts
- Meule, A. i sur. (2019). Emotion regulation and emotional eating in anorexia nervosa and bulimia nervosa. Eating Disorders: The Journal of Treatment and Prevention. Preuzeto, dana 25. kolovoza 2019. godine, s web stranice: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/10640266.2019.1642036?scroll=top&needAccess=true