Aplikacije za praćenje kalorija i simptomi poremećaja hranjenja

Svi smo mi, više-manje, svjesni količine hrane koju unosimo i koliko se krećemo na dnevnoj bazi. Međutim, moderna tehnologija nam je omogućila da to i kvantificiramo bez puno truda, jer danas postoje mobilne aplikacije koje to čine za nas. Trenutno postoji stotine aplikacija za praćenje količine unesenih kalorija i onih potrošenih putem vježbanja, od kojih je vjerojatno najpopularnija MyFitnessPal.

 

Generalna ideja MyFitnessPal-a, kao i sličnih aplikacija, je pomoći osobi da efikasno izgubi ili dobije na tjelesnoj težini, no u zadnjih nekoliko godina razvila se briga oko toga da korištenje aplikacija ovog tipa promovira—ili barem olakšava—razvoj nekih obrazaca „poremećenog“ hranjenja ili pak kompletnog poremećaja hranjenja. Razlozi za spomenutu brigu leže u tome da su ovakve aplikacije zapravo samo jedan od alata za održavanje dijete, koja je često faktor rizika za razvoj poremećaja hranjenja. Osim toga, s obzirom da uključuje specifične ciljeve (npr. 2000 kcal, 6000 koraka), lako se može kod nekih ljudi razviti obrazac crno-bijelog razmišljanja i perfekcionističkih tendencija kao reakcija na trenutni neuspjeh u ostvarenju cilja.

 

Što kažu istraživanja?

Na uzorku od 493 studenta u SAD-u, Simpson i Mazzeo (2017) su pokazali da osobe koje su koristile aplikacije za praćenje kalorija su imale više restrikcija u prehrani i briga oko hranjenja od onih koji nisu koristili spomenute aplikacije. S druge strane, dvije skupine sudionika se nisu razlikovale u simptomima poremećaja hranjenja poput prejedanja i pražnjenja. Među muškarcima koji su koristili MyFitnessPal, otprilike jednak udio ih je izjavio da smatra kako (u njihovom slučaju) korištenje ove aplikacije doprinosi i da nema nikakav utjecaj na razvoj simptoma poremećaja hranjenja. Istovremeno su korisnici MyFitnessPal-a imali više briga oko izgleda vlastitog tijela, više nefunkcionalnog razmišljanja i pogoršanja u svakodnevnom funkcioniranju (Linardon i Messer, 2018).  

 

Važno je napomenuti kako osobe s poremećajem hranjenja mogu imati veću sklonost korištenju MyFitnessPal-a. Na primjer, u istraživanju koje je provela Levinson i suradnici (2017) čak 75% osoba s poremećajem hranjenja je izjavilo kako koristi MyFitnessPal, a veći udio istih je reklo da smatra kako korištenje ove aplikacije nepovoljno utječe na njihove simptome nego što ih smatra da MyFitnessPal nema nikakav utjecaj na simptome poremećaja hranjenja. Uzimajući sve to u obzir, moguće je da MyFitnessPal i slične aplikacije samo po sebi ne prouzrokuju simptome poremećaja hranjenja, već da ih češće koriste osobe koje već imaju neke simptome, ili koje imaju određene osobine povezane s razvojem simptoma poremećaja hranjenja (npr. perfekcionizam). Nažalost, sva dosadašnja istraživanja su provedena unutar jedne vremenske točke, tako da je nemoguće razlučiti što je uzrok, a što posljedica.

 

Kako spriječiti (daljnji) nepovoljan utjecaj ovih aplikacija?

S obzirom na trenutnu pandemiju i ograničenje kretanja te veće oslanjanje na tehnologiju, važno je imati na umu kakav sve utjecaj korištenje aplikacija za praćenje kalorija i aktivnosti može imati na naš svakodnevni život. Ukoliko smatrate da korištenje MyFitnessPal-a i sličnih aplikacija vas čini više anksioznima po pitanju hrane i/ili fizičke aktivnosti, osjećate strah od debljanja ako malo prijeđete kalorijsko ograničenje navedeno u aplikaciji, ili pak neuspjeh odmah „primate k srcu,“ evo nekoliko načina putem kojih možete poboljšati situaciju. Za početak, imajte na umu da je ljudsko tijelo puno kompleksnije od čiste matematike (razlika unesenih i potrošenih kalorija) i da su sve preporuke—pa i one unutar ovih aplikacija—samo okvirni brojevi, a ne striktna granica. Samim time su i posljedice prekoračenja tih preporuka često manje nego što zamišljamo. Nadalje, nijedna aplikaciji ili uređaj ne mogu zamijeniti ljudsko tijelo u procjeni što, kada i koliko trebate jesti. Tako da osluškivanje vlastitog tijela i znakova gladi i sitosti bi trebalo imati veću ulogu pri odlukama koje se tiču hranjenja i fizičke aktivnosti. I konačno, ukoliko želite smanjite frekvenciju korištenja MyFitnessPal-a na dnevnoj bazi, krenite pomalo. Drugim riječima, nemojte odmah izbrisati aplikaciju jer postoji šansa da će doći do još veće anksioznosti zbog neizvjesnosti, a možda i do prejedanja praćenog pražnjenjem (McCaig i sur., 2019). Stoga je, dugoročno gledano, bolje postepeno se sve manje i manje oslanjati na ove aplikacije, a sve više i više na sebe i svoje tijelo.

mag.psych.Katarina Prnjak

Literatura

 

Levinson, C. A., Fewell, L., & Brosof, L. C. (2017). My Fitness Pal calorie tracker usage in the eating disorders. Eating behaviors, 27, 14-16.

 

Linardon, J., & Messer, M. (2019). My fitness pal usage in men: Associations with eating disorder symptoms and psychosocial impairment. Eating behaviors, 33, 13-17.

 

McCaig, D., Elliott, M. T., Prnjak, K., Walasek, L., & Meyer, C. (2020). Engagement with MyFitnessPal in eating disorders: Qualitative insights from online forums. International Journal of Eating Disorders, 53(3), 404-411.

 

Simpson, C. C., & Mazzeo, S. E. (2017). Calorie counting and fitness tracking technology: Associations with eating disorder symptomatology. Eating behaviors, 26, 89-92.