A što ako Božić nije svima naljepše doba godine?

Ovih nas se dana na sve strane podsjeća da budemo sretni.  Pjesme na radiju pjevaju o spokoju i druženju s obitelji i prijateljima, a čak i noć svijetli u šarenim odsjajima lampica. Sve, baš sve, za Božić poprima neko idealno ruho. U vrijeme blagdana možda više nego ikada nastojimo stvoriti iluziju harmonije i sklada. Za mnoge je taj prividni sklad i sjaj okoline u potpunoj suprotnosti od nemira i nesklada kojeg osjećaju u sebi. Sudar vlastitog unutarnjeg nemira i radosti okoline predstavlja dodatan stres i izazov za osobe čija je psihološka dobrobit ugrožena.

Božić je vrijeme tradicija, a ona su uglavnom fokusirane na obiteljska druženja i zajedničko blagdansko objedovanje. Dok mnogima slavlja i druženja uz članove obitelji i hranu predstavljaju veliku radost i uzbuđenje, za osobe oboljele od poremećaja hranjenja takva okupljanja mogu predstavljati izrazito velik stres. Fokus na hranu za mnoge može djelovati kao trigger te biti izvor izrazite anksioznosti posebno jer je hrana koju jedemo za blagdane obično ona koja se za oboljele nalazi na listi „zabranjenih namirnica“. Blagdani mogu poljuljati osjećaj strukture i rutine što predstavlja dodatan izazov za osobe u oporavku od poremećaja hranjenja. S obzirom na to da je obiteljsko funkcioniranje obično narušeno za vrijeme liječenja i oporavka od poremećaja, blagdanski fokus na zajedništvo i okupljanje može dodatno narušiti već narušene obiteljske dinamike.

Pa kako onda preživjeti blagdane? Slika idealnog blagdana za svakoga je od nas drugačija. Daleko od blagdanskih ideala postoje realne svakodnevice. U tim realnim svakodnevicama ljudi se nose s vlastitim teškoćama usamljenosti, nemira, tuge, anksioznosti, borbe s narušenom psihološkom dobrobiti, a okolina koja ih forsira da bude sretni i uklope se u kalupe ideala dodatno produbljuje njihove tegobe jer vjerovanje kako je svima drugima dobro, a samo nama loše povećava osjećaj usamljenosti i depresivnosti. U tim se trenutcima pojedinima može činiti kao da ih nitko ne razumije i da su sami u svojoj patnji te stoga i ne čudi podatak da obično nakon blagdana poraste broj traženja psihološke i psihijatrijske pomoći. Mnogima blagdane uistinu nije lako preživjeti, stoga se ovih blagdana osim idealnih prikaza koje vidite oko sebe, sjetite i onih neidealnih i pružite im podršku koju trebaju. Iako je za vas možda Božić uistinu najsretniji period godine, za mnoge je upravo suprotno.

A ako ste upravo vi osoba koja je tužna usred Božićnog slavlja, potražite blisku osobu koja će vas razumjeti. Oni koji se nemaju kome obratiti, u najtamnijim trenucima mogu nazvati neku od linija pomoći ili hitni bolnički prijem.

Ovo nije vrijeme za svođenje računa, niti za velike odluke. Pustite neka zvončići odzvone svoju pjesmu, zadržite što više svojih uobičajenih rutina, prođite što mirnije dan po dan. Za osobe u ranjivom periodu života možda je najveći Božićni poklon- preživjeti blagdane!

 

Martina Štrk

Literatura:

Sansone, R.A., Sansone L.A. (2011). The Christmas Effect on Psychopathology. Innov Clin Neurosci 8(12): 10-13

Eating disorder referral and information center (2017): Managing the Holiday Season with an Eating Disorder https://www.edreferral.com/blog/managing-the-holiday-season-with-an-eating-disorder-567?fbclid=IwAR18VZergLVVoMsPgpon_vovtFDr2PCzrY8CO7lipE3bf74Cdtac2fPkDuQ (posjećeno 17.12.2019).