Vrijeme praznika ili blagdana koristimo kako bismo proveli kvalitetno vrijeme s obitelji i bližnjima. Užurbano obavljamo puno posla, od organiziranja kod koga se nalazimo do toga koju hranu pripremamo. Za mnoge ljude jednostavno ne bi bilo blagdana bez stalne ponude ukusne hrane i slatkiša te nas je zanimalo kakav odnos u tim danima s hranom imaju osobe s poremećajem hranjenja. Ujedno nas i zanima kako utječe i pojava blagdanskog stresa na osobe s poremećajima hranjenja.
Iako mnoge osobe praznike smatraju kao na pozitivno vrijeme provedeno s obitelji, zbog prevelike količine hrane i količine obroka u blagdansko vrijeme veliki je pritisak na oboljele od poremećaja hranjenja. Osobe s poremećajima prehrane mogu imati neriješene obiteljske probleme koji se mogu ponovno pojaviti. Iznova se zavrte u začaranom krugu poremećaj prehrane, obilate hrane i stresa, a sve troje samo postaje sve bolnije. Nakon blagdanskog obroka, osoba s uravnoteženim odnosom prema hrani moći će otići od stola zadovoljna i opuštena. No, kod osoba s poremećajem prehrane znaju se pojaviti destruktivne misli koje dovode do pojave kompenzacijskog ponašanja. Kod osoba s anoreksijom to se pojavi kao ograničivanje sebe, odnosno svoje prehrane. Osobe koje pretjerano vježbaju ponovno će krenuti nezdravo se ponašati odnosno, pokušat će to nadoknaditi intenzivnom tjelesnom aktivnošću. Osobe s bulimijom pokušat će „očistiti“ svoje obroke odmah nakon završetka. Svaki poremećaj prehrane je jedinstven, a kompenzacijske mjere su različite, no svi su ozbiljni i štetni (Danniable, 2014).
Neke osobe koje pate od poremećaja hranjenja su izjavile da je najteži dio blagdanske sezone to što su posvuda okidači (slatkiši, masna hrana…), društvo obitelji (što može izazvati bolna emocionalna sjećanja) te za neke to može biti i vrijeme velike usamljenosti. Neki koji imaju poremećaje hranjenja koriste ih kao mehanizme da zaborave na proživljenu traumu. Za većinu ljudi blagdanska sezona znači boravak u krugu obitelji, a oni koji imaju povijest obiteljske traume tada će se okrenuti obilnim količinama hrane (ili postu) kako bi se nosili s tim (Danniable, 2014).
Možemo zaključiti kako se za vrijeme praznika pojavljuju nezdravi mehanizmi suočavanja koji ljudi koriste, a to su: restrikcije, prejedanje, korištenje laksativa, prekomjerno vježbanje i zlouporaba tableta za mršavljenje.
Ipak, postoje načini kojima se ljudi koji se bore s poremećajem hranjenja mogu pripremiti za praznike. Jedan od njih je da odu na praznike širom otvorenih očiju i sa pretpostavkom da bi nešto moglo pokrenuti ili pogoršati njihov poremećaj prehrane. Dobro je stvoriti preventivni plan i razumijevanje da će se te stvari dogoditi i da će se pojaviti tjeskoba. Stoga je i u tim danima važno je i imati snažan sustav podrške (obitelj, prijatelje, terapeuta) (Danniable, 2014).
Praznici možda neće biti laki za oboljele no postoji određena nada da će vremenom stres postati lakši. Oporavak će donijeti blagdane kao vrijeme za opuštanje i druženje.
Tekst pripremila:
Anja G, volonterka Centra BEA
https://www.dreamstime.com/bunnies-doing-expressions-free-stock-photos-i...
LITERATURA:
K., Danniable (2014). The effect of the holidays on eating disorders. New Errands, 2(1), https://doi.org/10.18113/P8ne2159255