Podcast- novi način širenja svijesti o poremećajima hranjenja

Živimo u vremenima u kojima se informacije konzumiraju brzinski i količinski, a pitanje je koliko toga naš mozak zaista registrira i integrira u već postojeća znanja. Ipak, čini se kako potreba za dužim i značajnijim medijskim formatima samo raste, a jedan od takvih primjera je podcast. Medij je to auditivnog formata kojim se najčešće prenosi razgovor između dvoje ili više ljudi. Karakterističan je po svojoj edukativnoj svrsi i dubinskom zadiranju u teme, a sudionici često dijele osobna mišljenja, iskustva i znanja. Moglo bi se reći da je podcast savršen format za teme psihologije, a k tome pridonosi pokretu destigmatizacije mentalnog zdravlja

Kao primjer, osvrnut ću se na podcast pod imenom Food Psych, voditeljice Christy Harrison. Christy je nutricionistkinja koja u svojoj praksi zagovara anti-dijetni pristup prehrani. Kako sama tvrdi, klijente educira o kroničnoj štetnosti dijeta te im pomaže da nadoknade vrijeme i energiju koju im je dugoročno dijetiranje „ukralo.” Također ukazuje na to kako poremećaji hranjenja nerijetko preuzimaju život osoba koje ih proživljavaju i utječu na donošenje životnih odluka. Sama priznaje kako je u jeku vlastitog poremećaja upisala studij nutricionizma kako bi vršila što veću kontrolu nad svojom prehranom. Ponekad u epizodama možete čuti kako si postavlja pitanja poput: „Kako bi moj život izgledao da se poremećaj hranjenja nije upleo u moj život? Bi li cijelu svoju karijeru temeljila na temama vezanim uz hranu?” No unatoč pomalo žalosnom tonu zapitkivanja, njezin odgovor uvijek je pozitivan i pun nade jer danas svojim djelovanjem utječe na živote brojnih klijenata, slušatelja, pa čak i „slučajnih prolaznika” na Instagramu i ostalim društvenim mrežama.

Svaka epizoda sastoji se intervjua između Christy i odabranog sugovornika - najčešće stručnjaka/stručnjakinje iz područja psihologije, psihoterapije, nutricionizma i slično. Ipak, ton razgovora daleko je od formalnog. Štoviše, sugovornici svojevoljno iznose vrlo intimna iskustava vezanih uz vlastite probleme u hranjenju, bili oni dio prošlosti ili sadašnjosti. Time se edukativni materijal spaja s onim osobnim, proživljenim i dopušta da sami sebe pronađemo u navedenim iskustvima. Među sugovornicima zaista ne nedostaje demografske raznolikosti u aspektu dobi, spola, rase, seksualne orijentacije, itd. Nažalost, to istovremeno ukazuje kako poremećaji hranjenja ne diskriminiraju te nijedna društvena grupa nije izuzeta riziku. 

Christy razgovor uvijek započinje, jednostavnim, otvorenim pitanjem: „Kako bi opisao/la svoj odnos s hranom tijekom odrastanja?” Time sugovornik ima priliku zaviriti u jedinstveni splet okolnosti koju su njega/nju dovele do razvoja poremećaja hranjenja. Ipak, preslušavajući epizode primijetila sam kako se iskustva raznih pojedinaca podudaraju. Kao uzročne čimbenike poremećaja hranjenja najčešće se navodi odrastanje u kućanstvu u kojem su roditelji (najčešće majke) često prakticirali dijete i jasno se kritizirao vlastiti izgled ili izgled drugih, a društveni ideali simultano ka mršavosti (za žene) i mišićavosti (za muškarce). Stoga nije ni čudo da su sugovornici i sami pali u zamke obećavajućih dijeta, dok je problematično hranjenje okolina poticala onim dobro-poznatim komentarima poput: „Smršavila si! Sada puno bolje izgledaš.”

Osim dirljivih priča, ovaj podcast donijet će vam cjelovite diskusije o brojnim temama koje će vas zasigurno tjerati na razmišljanje, a tiču se npr. intuitivnog jedenja, preispitivanja motivacije za tjelovježbu, stigmatizacije pretilih osoba, fobije od debljine i mnogo toga drugog. U razgovorima se cenzuriraju bilokakve brojčane indikacije, poput kalorija, kilograma i sl. kako osjetljiviji slušatelji ne bi bili „trigerirani.” Ako vas je ovaj članak zainteresirao za daljnje slušanje, podcast možete naći klikom na poveznice na na kraju teksta te na platformama Apple i Spotify.

 

Karla Jelinčić, mag.psych.

 

 

https://christyharrison.com/foodpsych#podcast-recent-episodes

https://www.youtube.com/c/FoodPsych/videos