Jesam li bolja ili lošija od drugih?

Moderne zamke uspoređivanja

Izvori na kojima temeljimo sliku o sebi su mnogobrojni, a jedan od njih su drugi ljudi. Uspoređujući se s drugima nastojimo provjeriti kakve su nam sposobnosti, izgled, doživljaji... Jesu li kao kod drugih? Jesu li bolji ili lošiji? Drugim riječima, usporedba s drugima služi kao način za naše procjenjivanje i odgovara na pitanje: kakvi smo?

A odgovor na to pitanje uvelike ovisi o tome s kim se uspoređujemo. U prošlosti smo se uglavnom uspoređivali s ljudima iz svoje okoline jer su nam oni bili jedini dostupan izvor za spoznaju. Ali danas nije tako.  U svako doba dana, svakim otvaranjem Instagrama ili Facebook-a obasuti smo prizorima iz života drugih. To i ne bi bio takav problem kada bismo na društvenim mrežama uistinu objavljivali stvaran život sa svim njegovim usponima i padovima. Ili kada bismo osim konačnog postignuća objavili i proces koji stoji u pozadini. Međutim, društvene mreže funkcioniraju na način da odabiremo što ćemo podijeliti s drugima. Upravljamo time  koje ćemo aspekte svoga života naglasiti, a koje sakriti kako bismo stvorili određenu sliku o sebi. U socijalnoj psihologiji to se naziva samopredstavljanjem. Iako samopredstavljanje koristimo i  u stvarnom životu, u virtualnom svijetu imamo mnogo veću slobodu  jer u predstavljanju sebe nismo ograničeni stvarnim okolnostima i resursima. Upravo to trebamo imati na umu kada svoj stvaran život, sa svim njegovima svjetlijim i tamnim stranama, uspoređujemo s odabranim scenama iz života druge osobe.

Prema riječima znanstvenice Clarisse Silve koja se bavi istraživanjem utjecaja društvenih mreža na svakodnevni život: „Na kraju završimo uspoređujući svoje najgore s njihovim najboljim.“ Zato je važno imati na umu da virtualni svijet nije preslika stvarnog života, već njegovih odabranih, a često i uljepšanih dijelova. Izrazito je opasno ako pojam o sebi gradimo na nerealnim standardima i objektima za usporedbu. Novija istraživanja pokazuju kako 60% ljudi izjavljuje da su društvene mreže negativno utjecale na njihovo samopoštovanje. Posebno velik utjecaj društvene mreže imaju na stvaranje slike vlastitog tijela (eng.body image). Istraživanja sustavno pronalaze pozitivnu povezanost između korištenja društvenih mreža i stvaranja negativne slike tijela te povećanog rizika razvoja poremećaja hranjenja. Korištenje društvenih mreža dio je naše svakodnevice, a usporedba s drugima  dio našeg samopoimanja.  Nekritička kombinacija korištenja mreža i uspoređivanja može biti kobna. Stoga zastanite trenutak prije nego sljedeći puta donesete zaključak o sebi i  sjetite se da stvaran život nema „filtere za uljepšavanje“ koje imaju Instagram profili.

                                                                                             Martina Štrk

Literatura

Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate

Thrive Global (2018). Social Media’s Impact On Relationships And Self-Esteem.Preuzeto sa: https://thriveglobal.com/stories/social-media-s-impact-on-self-esteem/ 5.2.2019.

USA Today (2014). Social Media Helps Fuel Some Eating Disorders.Preuzeto sa: https://eu.usatoday.com/story/news/nation/2014/06/01/social-media-helps-fuel-eating-disorders/9817513/ 5.2.2019.